top of page
20190722Kathte-0001-26-Pano.jpg

HRVATSKI

Katedrala sv. Florina u Vaduzu

Povijest katedrale

U Vaduzu je još od srednjeg vijeka postojala kapela posvećena sv. Florinu, o kojoj se  od otprilike 1250. godine brinuo svećenik iz susjedne župe Schaan. Kada je kapela, koje više nema, postala premala i oronula, lihtenštajnski knez Johann II, zvani «Dobri», godine 1873. dao je izgraditi župnu crkvu sv. Florin. Tako je Vaduz postao samostalna župa. Godine 1997. crkva je uzdignuta na status katedrale novoustanovljene nadbiskupije Vaduz, na čijem je čelu bio nadbiskup Wolfgang Haas. Neogotička građevina, koju su financirali lihtenštajnski knez i općina Vaduz, izgrađena je prema planu u Njemačkoj rođenog bečkog arhitekta Fridricha von Schmidt, a gradnju je vodio bečki arhitekt Ignaz Banko. Sadašnji izgled odgovara kompletnoj renovaciji unutrašnjosti crkve u razdoblju od1965. do 1968. godine pod vodstvom župnika Ludwiga Schnüriger.

20190722Kathte-0416.jpg

Bogoslužje u katedrali

 

Nedjelja i blagdani: 8.00 sati rana misa

                                   9.30 sati svečana misa

                                   17.00 sati večernja misa

Ponedjeljak:              18.00 sati prilika za ispovijed

                                   18.30 sati krunica

                                   19.00 sati sveta misa

Srijeda:                      18.00 sati prilika za ispovijed

                                   19.00 sati sveta misa

Četvrtak:                   18.30 sati krunica

                                   19.00 sati sveta misa

Petak:                         17.00 sati euharistijsko klanjanje

                                   19.00 sati sveta misa

Subota:                      8:00 sati sveta misa

                                   17.00 sati prilika za ispovijed

                                   18.00 sati večernja misa

 

Otvorena svaki dan: 7.30 - 20.00 sati

Oltarski prostor

Katedrala u Vaduzu je, sukladno katoličkoj građevinskoj tradiciji, okrenuta istoku, dakle prema Orijentu – ona je orijentirana. Tako u nedjelju ujutro svjetlo izlazećeg sunca kroz srednji prozor simbolizira uskrsnuće Isusa Krista. Kao i u svakoj katoličkoj crkvi, glavni dio katedrale predstavlja tabernakul na velikom oltaru, gdje je prisutan Isus Krist utjelovljen u svetoj euharistiji.

Prozori u oltarskom prostoru, uređeni prema nacrtu Martina Häusle, namjerno tamniji od onih u crkvenoj lađi, predstavljaju biblijske prizore iz Starog i Novog zavjeta. Ispod srednjeg prozora nalazi se glavni oltar, na kojem su prikazana četiri evangelista sa svojim simbolima, a sa strane sveti Ivan (Krstitelj) i Florencij. Pored se nalaze barokni kipovi apostolskih vođa svetog Petra i Pavla. Od 1965. godine malo naprijed nalazi se samostojeći oltar.

 

Na južnoj strani oltarskog prostora nalazi se kneževa loža, mali molitveni prostor sa strane, s kojeg kneževa obitelj prati bogoslužja.

Godine 2010. na sjevernoj strani postavljena je katedra, odnosno biskupska stolica, po kojoj je katedrala dobila ime.

 

Sa strane stubišta koje vodi u oltarski prostor nalazi se ambon za čitanje Božje riječi (južna strana) i propovjedaonica (sjeverna strana).

Crkvena lađa

Južno od glavnog oltara, sa strane pored malih vrata, nalazi se oltar Marije, Majke Božje. Ispod Marijina kipa iz 15./16. stoljeća izloženo je nekoliko relikvija katedrale.

Sjeverno od oltarskog prostora nalazi se krstionica, iznad koje su prikazani Bog Otac (oko 1650.) i Duh sveti. U crkvi se nalazi nekoliko slika svetaca: sveta Anna kao zaštitnica kojoj je posvećeno Vaduško bratstvo, a nasuprot je sveti Kristofor; zatim krunjenje Marije te sveti Ante i Juda Tadej; i na kraju križni put koji je izrađen 1966./1967. godine.

Na zaglavnim kamenovima svoda prestavljeni su razni simboli za Krista i Njegovu otkupiteljsku žrtvu. Polazeći od ulaza (iznad orgulja) nalaze se:

  • jednorog kao simbol za djevičanstvo Marije Majke Božje;

  • feniks koji se uzdiže iz vatre;

  • lav koji, po antičkom poimanju, svojim mrtvim mladima udahnjuje život;

  • pelikan koji također, po antičkom poimanju, daruje svoju krv svojim mladima;

  • Jaganjac Božji s Kristovom zastavom;

  • i na kraju (u oltarskom prostoru) Pantokrator, Isus Krist vladar svijeta.

20190722Kathte-3764-HDR.jpg

Orgulje katedrale izgrađene su 1872.-1874. pod vodstvom skladatelja iz Vaduza Josefa Gabriela Rheinberger i zato nose njegovo ime: Rheinberger orgulje.

Za posvećenje katedrale knez je donirao 4 zvona, posvećena različitim svecima (Ivanu, Majci Božjoj, Luciju, Florinu) koji pozivaju ljude na molitvu i pobožnost. Godine 1965. dodana su još dva zvona: jedno malo zvono anđelu čuvaru i jedno zvono teško više od šest tona na čast Presvetog Trojstva.

Naš zaštitnik: sveti Florin

Na ulaznom dijelu katedrale, ispod galerije orgulja, na sjevernoj strani nalazi se niša s poprsjem relikvije svetog Florina. Zaštitnik katedrale živio je u 7. stoljeću. Odrastao je u Matsch u Vinschgau (Južni Tirol, danas Italija). Kao župnik je djelovao u Remüs (danas Ramosch, kanton Graubünden). Legenda kaže da je za vrijeme naukovanja morao odnijeti župniku vrč vina u dvorac. Na putu je susreo siromašnu ženu koja ga je molila za pomoć svom bolesnom suprugu. Potaknut sažaljenjem dao joj je vino te, uz veliko pouzdanje u Božju pomoć, napunio svoj vrč vodom. Kad ga je izlijevao, voda se po Božjoj milosti pretvorila u vino.

 

Na Florinovu legendu podjseća grb župe Vaduz koji je nacrtao župnik Ludwig Schnürliger: kalež kod kojeg su boje Vaduza, crvena i bijela, obrnute.

 

U niši s relikvijom sveca može se zapaliti svijeća i zamoliti njegov zagovor.

 

Sveti Florine, moli za nas!

Okolica katedrale

 

Dvokrako vanjsko stubište vodi do glavnog portala katedrale, ispod kojeg se od 1961. godine nalaze brončani kipovi Hansa von Matt koji prikazuju Majku Božju Mariju s novorođenim djetetom i s umrlim Sinom Božjim, Isusom Kristom.

Na šljunčanom trgu pored katedrale nalazi se kneževa kripta koja je sagrađena 1958.-1960. kao grobnica za kneževu obitelj. Iza brončanog portala s reljefnim prikazom uskrslog Lazara nalazi se ulaz u kriptu. Svake godine otvorena je za javnost na blagdan Svih svetih (1. studenog) za sjećanje na umrle.

bottom of page